![Picture](/uploads/3/0/2/1/30216289/3206091.jpg?307)
Hitler obustavlja ofanzivuU noći između 9. i 10. jula savezničke snage su se u operaciji „Haski“ iskrcale na Siciliju. Otvoren je novi front u Evropi i nemačka komanda je morala da hitno pošalje pojačanje u Italiju. Hitler je iz svoje „Vučje jame“ (komandni bunker) naredio da se operacija „Citadela“, kako je on rekao „privremeno obustavi“. Feldmaršal fon Manštajn je ubeđivao Hitlera da mu dozvoli da nastavi operacije jer je „nadomak pobede“. On je kasnije u svojoj knjizi „Izgubljene pobede“ argumentvao ovu tvrdnju činjenicom da je dosta sovjetskih tenkova uništeno i da se linija fronta stabilizovala. Hitler mu je dao još par dana da nastavi sa napadima ali je već 17. jula celokupni SS tenkovski korpus poslat u Italiju. Svima je bilo jasno da je nemačka ofanziva završena i čekao se sovjetski odgovor.
Defanziva Vermahta - velika sovjetska protiv-ofanziva
Sovjetska komanda je naredila operaciju „Kutuzov“ gde je kod Orela primila borbu sa nemačkom 9. armijom koja je odbačena i primorana na povlačenje. Sovjetska 11. gardijska armija pod komandom generala Bagramjana je potpuno potisla nemačke jedinice i uspela da se probije u nemačku pozadinu.
Na jugu je sovjetska vojska tek 3. avgusta započela operaciju „Vojskovođa Rumjancev“ i uspela da oslobodi grad Belgorod. U Moskvi je ispaljen vatromet u čast oslobođenja Belgoroda i ovo je posle ušlo u tradiciju da se za svaki veći oslobođeni grad ispaljuje vatromet. Sovjetske trupe su stigle 11. avgusta do Harkova koji nije mogao biti zauzet u hodu.
Harkov je zauzet u nastavku ofanzive posle žestokih borbi u samom gradu, 23. avgusta 1943. godine i to je bio poslednji put da je ovaj grad bio u rukama nemačke vojske. Sovjetska vojska je obustavila dalje napredovanje na zapad i front se stabilizovao. Obe strane su pretrpele velike gubitke i bile su iscrpljene. Po mišljenjima mnogih istoričara, najveća bitka u istoriji je završena.
Značaj i posledice bitke kod Kurska
Završetkom Kurske bitke završena je i poslednja nemačka ofanziva na Istočnom frontu. Posle ove bitke nemačka vojska se nalazi u konstantom povlačenju i inicijativa definitivno prelazi na sovjetsku stranu. Sovjetska vojska konstantno napreduje na zapad do pada Berlina 1945.
Tokom bitke uništene su neke od najboljih nemačkih jedinica. Podaci o nemačkim gubicima variraju i kreću se do 500.000 (poginuli, ranjeni, nestali). Ova brojka obuhvata i gubitke nastale tokom sovjetkse protiv-ofanzive. Nemačka vojska je izgubila oko 1.000 tenkova i oklopnih vozila i oko 3.000 aviona. Sa druge strane pravi sovjetski gubici su iznosili oko 800.000 poginulih, ranjenih i nestalih, preko 6.000 uništenih i onesposobljenih tenkova i oko 1.100 uništenih aviona.
Tokom same nemačke ofanzive izbačeno je iz stroja oko 50.000 nemačkih vojnika, 300 tenkova i oko 200 aviona. Sovjetski gubici su bili oko 180.000 poginulih, ranjenih i nestalih, 1.600 uništenih i oštećenih tenkova i preko 1.000 aviona. Treba imati u vidu da se tačni podaci o gubicima ne mogu odrediti zato što je sa sovjetske strane dokumentacija nekompletna a sa nemačke izvršene velike reorganizacije jedinica.
Tokom Kurske bitke uvedena su nova vozila u naoružanje Crvene armije i Vermahta kao i nove taktike i strategijska učenja. Obe strane su izvukle pouke iz borbenih dejstava na kopnu i u vazduhu. Promenjene su načini dejstva, brojnost i opremljenost kao i formacije jedinica. Sovjetska vojska je naročito izvukla pouku iz oklopne borbe gde je promenjena formacija na nivou tenkovskog bataljona kao i povećano sadejstvo između tenkovskih i samohodnih jedinica. Ulaskom novih nemačkih tenkova u upotrebu ubrzan je razvoj tenka JS-1 a kasnije JS-2, kao kontra-mera uvođenju tenkova Panter i sve učestalijeg pojavljivanja tenka Tigar. Bitka kod Kurska je takođe ubrzala savezničke pripreme i otvaranje drugog fronta u Evropi.
Kurska bitka predstavlja pravu prekretnicu Drugog svetskog rata i njenim završetkom stiču se uslovi za prelazak reke Dnjepar kao i oslobađanje cele Ukrajine.
Defanziva Vermahta - velika sovjetska protiv-ofanziva
Sovjetska komanda je naredila operaciju „Kutuzov“ gde je kod Orela primila borbu sa nemačkom 9. armijom koja je odbačena i primorana na povlačenje. Sovjetska 11. gardijska armija pod komandom generala Bagramjana je potpuno potisla nemačke jedinice i uspela da se probije u nemačku pozadinu.
Na jugu je sovjetska vojska tek 3. avgusta započela operaciju „Vojskovođa Rumjancev“ i uspela da oslobodi grad Belgorod. U Moskvi je ispaljen vatromet u čast oslobođenja Belgoroda i ovo je posle ušlo u tradiciju da se za svaki veći oslobođeni grad ispaljuje vatromet. Sovjetske trupe su stigle 11. avgusta do Harkova koji nije mogao biti zauzet u hodu.
Harkov je zauzet u nastavku ofanzive posle žestokih borbi u samom gradu, 23. avgusta 1943. godine i to je bio poslednji put da je ovaj grad bio u rukama nemačke vojske. Sovjetska vojska je obustavila dalje napredovanje na zapad i front se stabilizovao. Obe strane su pretrpele velike gubitke i bile su iscrpljene. Po mišljenjima mnogih istoričara, najveća bitka u istoriji je završena.
Značaj i posledice bitke kod Kurska
Završetkom Kurske bitke završena je i poslednja nemačka ofanziva na Istočnom frontu. Posle ove bitke nemačka vojska se nalazi u konstantom povlačenju i inicijativa definitivno prelazi na sovjetsku stranu. Sovjetska vojska konstantno napreduje na zapad do pada Berlina 1945.
Tokom bitke uništene su neke od najboljih nemačkih jedinica. Podaci o nemačkim gubicima variraju i kreću se do 500.000 (poginuli, ranjeni, nestali). Ova brojka obuhvata i gubitke nastale tokom sovjetkse protiv-ofanzive. Nemačka vojska je izgubila oko 1.000 tenkova i oklopnih vozila i oko 3.000 aviona. Sa druge strane pravi sovjetski gubici su iznosili oko 800.000 poginulih, ranjenih i nestalih, preko 6.000 uništenih i onesposobljenih tenkova i oko 1.100 uništenih aviona.
Tokom same nemačke ofanzive izbačeno je iz stroja oko 50.000 nemačkih vojnika, 300 tenkova i oko 200 aviona. Sovjetski gubici su bili oko 180.000 poginulih, ranjenih i nestalih, 1.600 uništenih i oštećenih tenkova i preko 1.000 aviona. Treba imati u vidu da se tačni podaci o gubicima ne mogu odrediti zato što je sa sovjetske strane dokumentacija nekompletna a sa nemačke izvršene velike reorganizacije jedinica.
Tokom Kurske bitke uvedena su nova vozila u naoružanje Crvene armije i Vermahta kao i nove taktike i strategijska učenja. Obe strane su izvukle pouke iz borbenih dejstava na kopnu i u vazduhu. Promenjene su načini dejstva, brojnost i opremljenost kao i formacije jedinica. Sovjetska vojska je naročito izvukla pouku iz oklopne borbe gde je promenjena formacija na nivou tenkovskog bataljona kao i povećano sadejstvo između tenkovskih i samohodnih jedinica. Ulaskom novih nemačkih tenkova u upotrebu ubrzan je razvoj tenka JS-1 a kasnije JS-2, kao kontra-mera uvođenju tenkova Panter i sve učestalijeg pojavljivanja tenka Tigar. Bitka kod Kurska je takođe ubrzala savezničke pripreme i otvaranje drugog fronta u Evropi.
Kurska bitka predstavlja pravu prekretnicu Drugog svetskog rata i njenim završetkom stiču se uslovi za prelazak reke Dnjepar kao i oslobađanje cele Ukrajine.